Tipovi prevara

Tipovi prevara

Avansi/plaćanje unaprijed

Prevaranti se predstavljaju kao predstavnici iz kreditnih kompanija preko telefona i koriste dokumente, emailove i vebsajtove koji izgledaju autentično da bi sve izgledalo istinito. Naplaćuju „naknadu“ unaprijed za pozajmice. Klijenti plate, ali krediti se nikada ne isplate. Prevaranti brzo pobjegnu i ponekad redovno mijenjaju ime svog „preduzeća“ da bi izbjegli zakonske kazne. 

Ovo je jedna varijacija prevare pod nazivom „avans“ ili „plaćanje unaprijed“. Prevaranti mogu takođe da namame žrtve sa obećanjima poklona od ulaganja ili nasljedstva u zamjenu za naknadu. Ali sve se svodi na istu temu: Žrtve plate novac nekome unaprijed da bi dobile nešto veće vrijednosti, a zatim zauzvrat prime malo ili ništa.

Pogledajte i prevaru sa lažnim čekovima.

Tajna kupovina - mystery shopping

Prevare sa tajnom kupovinom su popularne kod kriminalaca koji ciljaju vebsajtove za zaposlenje. Taj zanat je jednostavan: Prevaranti šalju žrtvama ček i kažu im da koriste sredstva da bi „ocijenili“ uslugu transfera novca Western Unionom. Žrtve izvrše prenos novca i saznaju tek kasnije da je ček odbijen i da su oni odgovorni za njegovu isplatu banci.

Pogledajte i prevare sa lažnim čekovima i zaposlenjem.

Prekomjerno plaćanje

Kod prevara sa prekomjernim plaćanjem, prevaranti glume ulogu kupca i ciljaju na potrošače tako što im prodaju uslugu ili proizvod. „Kupac“ šalje prodavcu ček koji izgleda ispravno, obično na ime dobro poznate banke, na iznos veći od dogovorene cijene. Stupe u kontakt da bi objasnili prekomjerno plaćanje i daju uputstva prodavcu da ček deponuje a prenosom novca vrati višak sredstava. Nekoliko nedelja kasnije, žrtva saznaje da je ček lažan, ali je još uvijek u obavezi da plati banci za podignuti novac.

Pogledajte i prevare kroz internet kupovinu i prevare sa lažnim čekovima.

Zaposlenje

Prevare sa zaposlenjem obično počinju sa previše dobrom ponudom – rad od kuće i zarada hiljada dolara mjesečno, bez potrebnog iskustva – a koje završavaju sa klijentom koji je ostao bez „posla“ i bez novca. Obično prate jednu od tri šeme:

1. Prevaranti se predstavljaju kao novi „poslodavci“ i šalju žrtvi ček za pokrivanje početnih troškova, kao što je potrošni materijal. Žrtve deponuju ček, kupe neophodan materijal i pošalju preostala sredstva nazad prevarantu. Nekoliko nedelja kasnije, saznaju da su čekovi lažni i da su dužni za cio iznos.

2. Prevaranti se predstavljaju kao „specijalisti za zapošljavanje“ koji nude garantovano zaposlenje ili kao poslodavci koji proširuju poslovnu ponudu pod uslovom da žrtva plati unaprijed za kreditne čekove, za prijavu ili naknadu za zapošljavanje. Žrtve plaćaju, ali ponude za posao se nikada ne ostvare.

3. Prevaranti se predstavljaju kao predstavnici kompanija i traže osjetljive lične podatke i/ili finansijske informacije od žrtava pod izgovorom da izvršavaju provjeru kreditne sposobnosti ili bezbjednosnu provjeru. Zatim kasnije ciljaju na te žrtve za krađu identiteta.

Pogledajte i prevaru kroz tajnu kupovinu i prevaru sa lažnim čekovima.

Lutrija / nagrada

Prevare sa lutrijom ili nagradom prate dvije slične šeme:

1. Žrtva dobija neželjeni telefonski poziv, email, pismo ili faks od nekoga ko tvrdi da radi za državnu agenciju ili predstavlja poznatu organizaciju ili ličnost i obavještava ih da su osvojili veliki iznos novca ili nagradu. Prevarant zadobija povjerenje i objašnjava da prvo moraju da pošalju mali iznos novca kako bi platili naknade za obradu ili poreze da bi podigli nagradu. Prateći ova uputstva, žrtve odmah uplaćuju novac, ali nikada ne dobijaju svoju nagradu. Istovremeno ostaju i bez novca koji su platili za „naknade i poreze“.

2. Žrtva dobija neželjeni ček ili nalog za prenos novca i uputstva za uplatu novca i odmah uplaćuje dio tog novca za pokrivanje naknada za obradu ili poreza. Nekoliko nedelja kasnije, žrtve saznaju da su čekovi falsifikovani, ali su već poslali novac za pokrivanje „poreza“ i ne mogu da ga dobiju nazad. I dužni su da vrate svojim bankama novac koji su podigli.

Pogledajte i prevaru sa avansom/plaćanjem unaprijed i prevare sa lažnim čekovima.

Iznajmljivanje nekretnina

Prefinjene varalice koriste internet, a posebno besplatne specijalizovane vebsajtove da bi uočili žrtve prevara u vezi nekretnina koje ništa ne sumnjaju. Prevare sa nekretninama za izdavanje se obično dogode na jedan od dva načina:

1. Iznajmljivači traže kuću ili stan za zakup i budu prevareni od strane „vlasnika“. Žrtve nalaze mjesto u odličnom području, po povoljnoj cijeni. Reklama djeluje ispravno tako da započinju komunikaciju sa „vlasnikom“ obično preko emaila. Vlasnik kaže da je to mjesto njihovo ako pošalju novac za pokriće naknade za prijavu, sigurnosni depozit, itd. Oni pošalju novac, a zatim im se „vlasnik“ nikada više ne javi.

2. Vlasnici iznajmljuju svoju kuću ili stan i budu prevareni od strane „zakupca“. „Zakupci“ kontaktiraju žrtve, uglavnom putem emaila, i izražavaju interes za iznajmljivanje kuće ili stana. Varalice šalju ček za depozit, ali zatim otkažu dogovor. Žrtve uplaćuju novac nazad i kasnije shvataju da je ček lažan.

Pogledajte i prevare kroz internet kupovinu i prevare sa lažnim čekovima.

Hitni slučaj / baba ili deda

Prevare sa hitnim slučajem koriste osjećanja i jaku želju ljudi da pomognu drugima kojima je pomoć neophodna. Varalice se predstavljaju kao žrtve i izmišljaju hitnu situaciju – uhapšen sam, opljačkan sam, u bolnici sam – i ciljaju na prijatelje i porodicu sa hitnim molbama za pomoć i novac.

Prevare sa hitnim slučajevima se takođe javljaju u različitim oblicima i obimima. Postoji šema prevare starijih članova porodice gdje varalice kontaktiraju starije tvrdeći da su njihovi unuci i hitno traže novac. Kao i prevara preko društvenih mreža gdje varalice hakuju profile na društvenim mrežama i ciljaju prijatelje sa hitnim zahtjevima za novac, tvrdeći da su povrijeđeni, uhapšeni i slično; to isto rade i sa hakovanjem profila emaila. Koriste informacije u tim profilima da dobiju dovoljno ličnih podataka da njihov zahtjev može da djeluje istinito.

Internet kupovina

U prevarama preko internet kupovine, kriminalci ciljaju žrtve koje su dale ponudu za artikle koristeći vebsajtove ili usluge za aukcije na internetu. Ovo se obično odigrava na jedan od dva načina:

1. Žrtve osvajaju aukciju, koja je obično lažna ili izmišljena i prodavac im kaže da prihvata samo plaćanje transferom novca. Prodavac saopštava kupcu da pošalje transakciju na izmišljeno ime ili ime voljene osobe. Varalice ubijede žrtve da to štiti njihov novac dok se ne dobije roba ili usluga. Prodavac zatim kreira lažnu ličnu kartu na izmišljeno ime i preuzima sredstva. Roba nikada ne stigne.

2. Druga varijanta je kada je originalna aukcija stvarna, ali žrtve ne osvajaju aukciju. Kasnije ih kontaktira druga strana i nudi im da im proda isti artikal pod sličnim uslovima i daje uputstva za prenos novca za plaćanje tog artikla. Novac se šalje, ali kupac nikada ne dobija robu.

Pogledajte i prevaru sa prekomjernim plaćanjem, iznajmljivanjem nekretnina i prevare sa lažnim čekovima.

Ljubavna veza

Prevara ljubavnom vezom počinje jednostavno: muškarac i žena se sastaju na internetu. Ljubavna veza napreduje: Razmjenjuju emailove, razgovaraju telefonom i razmjenjuju slike. Na kraju, naprave planove da se sretnu, čak i da se vjenčaju. Kako veza jača, stvari počinju da se mijenjaju. Muškarac zatraži od žene da mu pošalje novac, potreban mu je za autobusku kartu da posjeti bolesnog rođaka. Prva uplata novca je mala, ali često se zahtjevi nastavljaju i rastu – njegovoj ćerci je potrebna hitna operacija, potrebna mu je avionska karta da dođe u posjetu i slično. Obećanja za povraćaj novca su prazna; novac je nestao, kao i on.

Lažan ček

Lažni čekovi igraju glavnu ulogu u mnogo različitih prevara: avansna naknada ili prevare sa plaćanjem unaprijed; prevare u vezi tajne kupovine; nagradne lutrije i još mnogo toga. Žrtve dobijaju neželjeni ček ili nalog za prenos novca i uputstva za uplatu novca i odmah uplaćuju dio tog novca za pokrivanje različitih troškova, kao što su naknade za obradu ili porez. Nekoliko nedelja kasnije, žrtve saznaju da su čekovi falsifikovani, ali već su poslali novac i ne mogu da ga dobiju nazad. I dužni su da vrate svojim bankama novac koji su podigli.

Pogledajte i prevare sa avansima/plaćanjem unaprijed, prevaru sa tajnom kupovinom, prevaru sa zaposlenjem, prevaru sa prekomjernim plaćanjem, prevaru sa kupovinom na internetu, prevaru sa lutrijom/nagradom i prevaru sa iznajmljivanjem nekretnina.